Suradnica izv. prof. dr. sc. Kristina Peternai Andrić

Kristina peternai

Matični broj znanstvenika 254763
CROSBI

Rođena je 1974. godine u Osijeku. Završila je III. gimnaziju u Osijeku, diplomirala na Pedagoškom (danas Filozofskom) fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku (1999.), magistrirala (2005.) i doktorirala (2008.) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Od 1999. do 2001. godine radila je kao profesorica hrvatskoga jezika i književnosti (OŠ Bilje, Obrtnička škola Osijek). Od  2001. godine zaposlena je na Filozofskom fakultetu u Osijeku kao znanstvena novakinja – asistentica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Pedagoškoga, odnosno Filozofskoga fakulteta u Osijeku. Docentica je od 2009., u zvanju izvanredne profesorice od 2013. godine.

Kao  znanstvena novakinja sudjelovala je u radu na istraživačkom projektu Osijek kao književno i kulturno srednjoeuropsko središte (1999. – 2002., voditelj prof. dr. sc. Zlatko Kramarić), zatim na projektu Kultura i identitet u slavonskom književnom dokumentarizmu (2007. – 2011., voditeljica prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić). Vodila je jednogodišnji znanstveno-istraživački projekt Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Pripovijedanje i identitet (2013. – 2014.), a trenutno surađuje na internom sveučilišnom znanstvenom projektu s gostom istraživačem Popularna kultura kao politička strategija (od 2016.) glavnog istraživača prof. dr. sc. Zlatka Kramarića.

Uža su područje njezinog interesa suvremene književne teorije (dekonstrukcija, teorija roda, psihoanaliza, postmoderna teorija pripovijedanja) te njezine interakcije s pragmatičkim jezičnoteorijskim i filozofskim pristupima, posebice u tvorbi identiteta. Osim toga, u svom  radu bavi se i književnoznanstvenim analizama na predlošcima iz hrvatske i svjetske književnosti.

Objavila je dvije znanstvene monografije: Učinci književnosti. Performativna koncepcija pripovjednog teksta (Disput, Zagreb, 2005.) i Ime i identitet u književnoj teoriji (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2012.).

Objavila je brojne izvorne znanstvene, pregledne i stručne radove u domaćim i inozemnim publikacijama te niz enciklopedijskih natuknica. Recenzirala je više znanstvenih monografija i znanstvenih radova za potrebe izdavača u zemlji i inozemstvu. Uredila je nekoliko posebnih brojeva časopisa i zbornika. Prevodi s mađarskog jezika znanstvene članke, poeziju i prozu uglavnom suvremenih mađarskih autora (među ostalima: Peter Nadás, Lászlo Darvasi, Endre Kukorelly, Peter Esterházy, Adama Bodor, Magda Szabo, Dezso Kosztlanyi).

Od zaposlenja na Pedagoškom (danas Filozofskom) fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayerau Osijeku kontinuirano sudjeluje u izvedbi nastave na obaveznim i izbornim kolegijima iz područja teorije književnosti. Radi kao vanjska suradnica na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera (kolegij Teorije identiteta 1 i Teorije identiteta 2). Nastavu izvodi i na doktorskom studiju Književnost i kulturni identitet (Filozofski fakultet Osijek, obvezni kolegij Identitet, te brojni izborni kolegiji) i poslijediplomskom studiju Kulturologija na Doktorskoj školi osječkog Sveučilišta (kolegij: Utjecaj književnosti na tvorbu identiteta). Mentorica je jedne obranjene disertacije (D. Varga, Oblikovanje identiteta u filmovima Pedra Almodóvara), i nekoliko disertacija u izradi.